Pravo na štrajk
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 17

1. UVOD 1
2. POVIJESNI PREGLED RAZVOJA PRAVA NA ŠTRAJK 2
3. PRAVO NA ŠTRAJK 3
3.1 Vrste štrajkova i pravne posljedice štrajka 5
3.2 Ostvarivanje prava na štrajk u zakonodavstvu BiH 6
4. OGRANIČAVANJE PRAVA NA ŠTRAJK 9
4.1 Najava štrajka 10
4.2 Prethodno provođenje postupka mirenja 11
4.3 Objavljivanje pravila o poslovima koji se ne mogu prekidati za vrijeme štrajka 11
4.4 Obavljanje poslova koji se ne mogu prekinuti za vrijeme štrajka 12
5. KOLEKTIVNA AKCIJA POSLODAVCA- LOCK OUT 13
6. ZAKLJUČAK 14
7. LITERATURA 15
1. UVOD
U ovom radu se obrađuje tema „Pravo na štrajk“, sa osvrtom na povijesni pregled razvoja prava na štrajk,vrste i pravne posljedice štrajka, zatim uslovima ostvarivanja prava na štrajk, ostvarivanja prava na štrajk u zakonodavstvu BiH i ograničavanju prava na štrajk.
Prosječan čovjek provede barem polovinu svog vijeka radeći. Posao je ono čemu stremimo, za što se školujemo, o čemu maštamo ili barem razmišljamo veći dio svog života. Kada taj dan konačno osvane, i mi započnemo naš radni vijek, shvatimo da je istina mnogo drugačija. Osnovne stvari vezane za to radno mjesto nisu nam po volji, pa se počinjemo buniti protiv malih plaća, predugog radnog vremena, prekratkih godišnjih odmora. Dakle, što nam preostaje? Jednostavno štrajk.Situacija naravno nije tako jednostavna. Iako su danas suvremeni pravni i politički sustavi kao i radni odnosi nezamislivi bez prava na štrajk, ipak čitav niz pravnih pravila, kojima se regulira taj institut, stvaraju situaciju koja se može shvatiti više kao ograničavanje nego kao promicanje i zaštita tog prava.
Općenito se štrajk može definirati kao industrijska akcija posloprimaca (uposlenika, radnika) koji prekidom rada pokušavaju iznuditi od poslodavca ili neke druge osobe određeni ustupak u vezi s njihovim zajedničkim interesima. Iz te definicije proizlaze četiri osnovna elementa štrajka: -subjekti štrajka: razlikujemo aktivne (oni koji poduzimaju štrajk; u pravilu posloprimci) od pasivnih subjekata (oni prema kojima aktivni subjekti usmjeravaju svoju akciju);
-prekid rada: element po kojem se štrajk razlikuje od drugih oblika industrijskih akcija radnika (npr. usporavanje rada, odbijanje određenih poslova);
-namjera da se uzrokuje šteta: mora postojati svijest radnika o tome što je štrajk, te namjera da se upravo tim prekidom rada uzrokuje šteta čime će se od poslodavca iznuditi određeni ustupci;
-namjera da se tako promiču (zaštite i unaprijede) zajednički interesi radnika: radi se o zajedničkim, pravom zaštićenim interesima radnika.

---------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturski.org 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]